Iznenadna smrt sportiste na terenu s vremena na vrijeme uznemiri javnost. Razlog je najčešće srčani udar. U toj situaciji uvijek se postavlja pitanje kako je neko mlad, u punoj snazi i trenažnom procesu imao bolesno srce? Kako ljekari to nijesu otkrili na vrijeme? Razlog je atrijalna fibrilacija. To je električna bolest pretkomore srca koju karakteriše haotično kretanje impulsa frekvence 250-300 otkucaja u minutu. Zato ovaj dio srca treperi - fibrilira. Samo dio tih impulsa prenosi se na srčane komore pa one rade nepravilno i različitom brzinom. Ova vrsta aritmije je čest uzrok srčanog i moždanog udara, ali se, ukoliko pacijenti nemaju subjektivan osjećaj aritmije, teško dijagnostikuje. „Električna oluja”, koju stvara prevelik broj impulsa, može da pogodi svako srce koje zbog aritmije nepravilno kuca.
Iako se procjenjuje da u Crnoj Gori od ovog poremećaja srčanog ritma pati jedan odsto stanovništa, u intervjuu za „Moj doktor” dr Ognjen Gudelj, kardiolog „Tesle Medikala” iz Berana, kaže da je riječ o mnogo većem broju.
– Atrijalna fibrilacija je danas najveća epidemija kada je o kardiološkim bolestima riječ. Ona definitivno postaje toliko masovna da poprima razmjere pandemije. Činjenica da se ova vrsta aritmije danas lakše dijagnostikuje, a napredak tehnologije nudi mnogobrojna riješenja da se njene posljedice spriječe za nekoliko godina promijeniće tok savremene kardiologije – objašnjava dr Gudelj.
Koga pogađa ova bolest?
– Još ne znamo da li je atrijalna fibrilacija bolest ili samo simptom. Ona ima elemente koje stručnjaci apsolutno ne mogu da klasifikuju. Nije poznat razlog i način njenog javljanja, kao ni simptomi, a ne može da se poveže ni sa pripadnošću određenoj naciji, načinu života, ishrani. Znači svi mogu da imaju ovu vrstu aritmije. Zato je ona još u fokusu naučnih istraživanja.
Zašto nastaje ovaj poremećaj i koji su njegovi simptomi onda kada ih ima?
– U pozadini nastanka je vjerovatno genetika. Kada ima simptoma prisutan je osjećaj preskakanja srca i nepravilnog srčanog ritma. Neki kažu da ovi simptomi atrijalne fibrilacije izazivaju veći strah nego što je strah od smrti. To je zato što se preskakanje i nepravilan srčani ritam javljaju nekontrolisano, odnosno ne biraju doba dana i događaj. Mogu da se jave i u mirovanju i u naporu, za vrijeme jela, poslije jela, za vrijeme spavanja. Dakle, nema pravila. Stanje atrijalne fibrilacije može da bude prepoznato i ako postoji smanjena tolerancija na napor, klasičan bol u grudima, vrtoglavice, nesvjestice.
A kada nema simptoma?
– Činjenica je da su simptomi od pacijenta do pacijenta različiti. Moguće je da atrijalna fibrilacija bude asimptomatska, ali znaci njenog postojanja bi trebalo da se pokažu u nekom dijelu života i na neki način.
Kako se dijagnostikuje atrijalna fibrilacija?
– Ona ne može da se vidi ultrazvučnim pregledom, ali može jednostavnim EKG pregledom. Ukoliko na osnovu EKG-a ljekar posumnja na atrijalnu fibrilaciju radi se 24 časovni holter EKG-a, koji daje jasniju sliku i može da se odredi početna dijagnoza.
Zvuči prilično jednostavno, da li se kod svih pacijenata tako lako otkriva ovaj poremećaj?
– Ima pacijenata kod kojih nijesmo sigurni o čemu se radi ili 24 časovni holter EKG-a nije registrovao promjene za to određene vrijeme, jer nije bilo simptoma. U tom slučaju ugrađuje se implant pod kožu grudi koji prati srčanu funkciju naredne tri godine. To nije mali broj pacijenata i riječ je uglavnom o onima koji imaju česte nesvjestice, a neurološka ispitivanja su pokazala da nema patologije iz tog domena.
Da li trogodišnje praćenje pacijenta traje non-stop?
– Da, mi u svakom momentu pratimo ta srca gdje god da se nalazi pacijent. Ova vrsta dijagnostike dostupna je o trošku vojnog ili civilnog zdravstvenog osiguranja.
Kako se liječi atrijalna fibrilacija?
– Na raspolaganju su nam dvije interventne metode. Jedna se radi pomoću radiofrekventne struje, gdje se dio srca koji ima aritmogene fokuse spaljuje, a druga je krioablacija pomoću koje se određeni djelovi srca zamrzavaju na temperaturi od minus 40 do 51 stepen Celzijusa.
D.Lj.

---

Izbor metode
Koje su indikacije za primjenu krioablacije, a koje za primjenu radiofrekventne struje?
– Apsolutna indikacija za primjenu krioablacije jeste paroksizmalna atrijalna fibrilacija. Zaustavljanje na samom početku ove bolesti zapravo jeste prevencija svih drugih komorbiditeta, kao što je moždani udar i mnoge druge bolesti čiji temelj i osnova zapravo jeste atrijalna fibrilacija. Sa druge strane radiofrekventa struja u liječenju aritmija obuhvata sve druge aritmije, PSVT, WPW sindrom, atrijalni flater pa i atrijalnu fibrilaciju.